Vrtoglavica

Vrtoglavica (ili „vertigo“) može se definirati kao simptom pri kojemu osoba ima iluziju kretanja, najčešće kružnog. Pogođena  osoba obično kaže da ima osjećaj da se sve u prostoru oko nje okreće. Ovaj osjećaj je u pravilu je praćen mučninom, a često i povraćanjem.

Kad se netko požali neurologu da ima vrtoglavicu, obično će mu se postaviti nekoliko dodatnih pitanja da bi ustanovio da li se radi o  vrtoglavici (vertigu) ili se možda radi o drugačijim simptomima, a koje pacijenti ponekad nazivaju vrtoglavicom. Tako od „prave“ vrtoglavice treba razlikovati različite oblike omaglica,  opće slabosti,  nesigurnosti u stajanju ili kretanju i slično.

Vrtoglavicu (vertigo) može izazvati poremećaj u osjetilu sluha i ravnoteže (vestibulokohlearni organ) ili u nekim dijelovima mozga. Osjetilo sluha i ravnoteže nalazi se u dubokim dijelovima uha koji se nazivaju unutarnjim uhom. Ako se radi o poremećaju koji zahvaća to osjetilo, govori se o perifernom vertigu, a ako je u pitanju poremećaj u dijelovima mozga koji reguliraju održavanje ravnoteže tijela, govori se o centralnom vertigu.

Najčešći oblik napadaja vrtoglavice je tzv. benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV). Simptomi ovog poremećaja u radu osjetilu sluha i ravnoteže javljaju se kod promjena položaja glave; npr. prilikom okretanja u krevetu, kod ustajanja iz kreveta, ili kod maksimalnih pokreta glave prema dolje ili gore. U takvih situacijama javlja se jaka vrtoglavica u koja je praćena mučninom. Ovi simptomi traju kratko, u pravilu ne duže od 30 sekundi. Ovaj poremećaj vrlo je neugodan, ali nije izraz bolesti koja bi ugrožavala život. Dijagnoza se postavlja na temelju dobivenih podataka i kliničkih testova koji se izvode u ordinaciji liječnika, obično specijalista otorinolaringologa (ORL) ili neurologa. Liječenje je jednostavno i uspješno, a izvodi se također jednostavnim položajnim  zahvatima kojima je cilj da se ponovno uravnoteži rad osjetila za sluh i ravnotežu.

U razmjerno rijetkim slučajevima vrtoglavica (vertigo) može biti dio bolesti koja ozbiljno ugrožava život bolesnika. To može biti  kod nekih oblika centralnog  vertiga, odnosno vrtoglavice koja je izazvana oštećenjem dijelova mozga. Takav je slučaj npr. kod nekih oblika moždanog udara. Tada do vrtoglavice  dolazi relativno naglo, ali uz vrtoglavicu, mučninu i povraćanje obično postoje i drugi simptomi bolesti koji ukazuju na oštećenje mozga, npr. poremećaj svijesti, otežan govor, trnci ili poremećaj motorike u nekom od udova, te je da nužno učiniti hitni pregled kod neurologa.

Funkcionalna vrtoglavica je poremećaj kod kojega su simptomi sliče vrtoglavici,  no testovi i pretrage ne pokazuju odstupanja koja bi mogla objasniti simptome. U dosta slučajeva postoji više ili manje jasna povezanost sa psihološkim mehanizmima koji mogu biti povezani s nastankom simptoma. Važno je da specijalist neurolog ili otorinolaringolog što prije postave točnu dijagnozu, čime će se izbjeći gomilanje nepotrebnih pretrage i započeti ciljano liječenje.

O drugim funkcionalnim poremećajima više informacija možete naći ovdje.