Poremećaji spavanja

Rubriku uređuje: Latica Friedrich, dr.med., spec. neurolog

Vaš liječnik će u razgovoru s Vama jasnije odrediti koji je uzrok lošeg spavanja, tj. radi li se o insomniji (nesanici) ili u obzir dolazi i neka druga dijagnoza koja dovodi do lošijeg spavanja, kao što je apneja u spavanju ili npr. depresija,razni bolovi, učestalo noćno mokrenje i sl., a za koje je potrebna konzultacija odgovarajućeg specijalista. Lijekovi koji se kod nas najčešće uzimaju s ciljem boljeg spavanja su tzv. benzodiazepini ili njima srodni lijekovi (npr. Normabel, Sanval, Praxiten…), međutim ovi lijekovi dominantno djeluju na način da skraćuju vrijeme uspavljivanja, te često neće pomoći osobama koje se kasnije tijekom noći učestalo bude, ili se probude rano ujutro i više ne mogu zaspati. Također, ovi lijekovi su prvenstveno namijenjeni kratkotrajnom uzimanju kod prolaznih problema sa spavanjem (npr. tijekom stresnih situacija kao što je smrtni slučaj u obitelji i slično). Ukoliko postoji potreba za dugotrajnijim uzimanjem, svakako je potrebno kompleksnije liječenje. Prema aktualnim smjernicama, prva linija terapije nesanice nisu lijekovi, već kognitivno-bihevioralna terapija kojom se radi na psihološkim, bihevioralnim i kognitivnim (misaonim) čimbenicima koji dovode do poteškoća sa spavanjem.

Prema novijim znanstvenim saznanjima, smatra se da se kod uzimanja benzodiazepina u terapijskim dozama radi boljeg spavanja ne razvija tolerancija (odnosno osoba neće nakon nekog vremena postati „otporna“ na djelovanje lijeka). Također, ovi lijekovi kod terapije nesanice najčešće neće dovesti do fizičke ovisnosti, no mogu dovesti do psihičke ovisnosti (na način da osoba smatra kako više ne može zaspati bez lijeka). Kada osoba prekine uzimanje benzodiazepina, može se očekivati nekoliko noći pogoršanja simptoma (tzv. „rebound“ fenomen, kada simptomi nesanice budu gori nego prije početka uzimanja lijeka), no nakon toga se simptomi vraćaju na prethodnu razinu (prije nego što se započelo sa uzimanjem benzodiazepina).

Postoje brojne, dokazano djelotvorne metode, koje pomažu osobama koje pate od nesanice. Većina njih zahtijeva trud i upornost, no za razliku od lijekova koji djeluju samo dok se uzimaju, uz rizik nuspojava, ove metode mogu dovesti do trajnog izlječenja nesanice.

1. Higijena spavanja.

Podrazumijeva djelovanje na okolišne i zdravstvene faktore koji dovode do boljeg spavanja. Najvažniji su:

  • Izbjegavanje stimulativnih sredstava (kava, kofeinski napitci kao što je „Coca-Cola“, nikotin) nekoliko sati prije spavanja
  • Izbjegavanje alkohola prije spavanja. Uvriježeno je mišljenje kako se uz pomoć alkohola uvečer lakše zaspe, no on dovodi do učestalog noćnog buđenja i time lošije kvalitete spavanja.
  • Redovito vježbanje (po mogućnosti ne neposredno prije spavanja).
  • Osiguravanje perioda od barem sat vremena prije spavanja kako bi se mogli opustiti i time pripremiti za spavanje.
  • Spavaća soba treba biti tiha, mračna i udobna.
  • Idite na spavanje i budite se u isto vrijeme svakoga dana (uključujući i vikende).
  • Ne koristite elektroničke uređaje (mobitel, računalo, tablet, televizor) u spavaćoj sobi.

2. Ograničavanje spavanja

Osobe s nesanicom često provode puno vremena u krevetu, nadajući se kako će se na taj način dovoljno naspavati, no to kod ovih osoba može dovesti do isprekidanog, nekvalitetnog sna. Ova metoda, naizgled paradoksalna, temelji se na ograničavanju vremena provedenog u krevetu na najmanje moguće za dotičnu osobu, te se potom tijekom narednih dana i tjedana ovo vrijeme postupno produžava do postizanja optimalnog vremena spavanja.

3. Kontrola podražaja

Pridržavanje ovih uputa ima kao konačni cilj ponovno uspostaviti pozitivnu povezanost između spavanja i kreveta/spavaće sobe, te uspostaviti stalan ritam spavanja i budnosti.

  • Idite u krevet tek kada osjećate pospanost.
  • Ako se probudite i ne možete više spavati, ostanite u krevetu maksimalno 15-20 min, a potom ustanite iz kreveta, otiđite u drugu prostoriju i vratite se u krevet tek kad osjetite jaku pospanost.
  • U krevetu i spavaćoj sobi ograničite aktivnosti koje ne potiču spavanje (bez čitanja, gledanja televizije i drugih elektroničkih ekrana, izbjegavajte planiranje i rješavanje problema dok ležite u krevetu).
  • Ustanite svakog dana u isto vrijeme, bez obzira na to koliko ste prethodne noći spavali.
  • Izbjegavajte spavanje preko dana.

4. Treninzi opuštanja

Provode se s ciljem smanjenja uznemirenosti, mišićne napetosti i nevoljnih misli koje ometaju spavanje. Većina ovih metoda izvode se, barem u početku, uz pomoć stručnjaka, te zahtijevaju redovito izvođenje svakog dana tijekom nekoliko tjedana.

5. Kognitivna terapija

Provodi se uz stručnu psihološku pomoć, na način da se djeluje na smanjenje prekomjerne zabrinutosti zbog nedostatka sna.

6. „Mindfulness“ tehnike

Tehnike s ciljem razvijanja svjesnosti („mindfulness“), odnosno sposobnosti bivanja u sadašnjem trenutku bez prosuđivanja.

7. Kognitivno-bihevioralna terapija

Uključuje kombinacije gore navedenih tehnika.

Više informacija na:

http://healthysleep.med.harvard.edu/healthy/getting/overcoming/tips

https://thiswayup.org.au/how-we-can-help/courses/managing-insomnia/

http://www.freecbti.com/

Apneja u spavanju je poremećaj spavanja kod kojeg dolazi do kratkotrajnog i opetovanog prestanka disanja tijekom spavanja. Postoje dvije glavne vrste apneje u spavanju, opstruktivna i centralna. Opstruktivna je daleko češća, a do nje dolazi kada mišići u stražnjem dijelu ždrijela ne mogu držati dišni put otvorenim te on kolabira, što dovodi do prestanka disanja. U centralnoj apneji dolazi do poremećaja regulacije disanja u spavanju na razini mozga.

Kada osoba koja pati od opstruktivne apneje prestane disati, to je nakon nekog vremena probudi, ona zatim prodiše te ubrzo ponovno usne. To se može događati čak i stotinjak puta u satu spavanja! Ovakvog prestanka disanja se sama osoba gotovo nikad ne sjeća, već o tome eventualno može posvjedočiti partner koji spava u sobi s bolesnikom. Simptomi koje bolesnik osjeća su najčešće umor i smanjenje koncentracije tijekom dana, sklonost da se zaspe u neprikladnim situacijama (npr. tijekom sastanka ili za vrijeme vožnje automobila), mogu se javljati jutarnje glavobolje itd. Također dugotrajna apneja vrlo često dovodi do razvoja povišenog krvnog tlaka, srčanog zatajenja i aritmija, srčanog i moždanog udara, depresije.

Osobe koje imaju povišen rizik od razvoja opstruktivne apneje u spavanju su one koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu, koje hrču, imaju veći opseg vrata, puše, starije su dobi i muškog spola. Vaš rizik možete procijeniti na prvoj poveznici ispod ovog teksta. Prisutnost nekoliko ovih faktora uz subjektivne simptome pospanosti i/ili posvjedočene prestanke disanja svakako zahtijevaju evaluaciju liječnika. Apneja u spavanju dijagnosticira se posebnom vrstom snimanja tijekom noći – poligrafijom ili polisomnografijom. Danas se apneja u spavanju može uspješno liječiti, najčešće primjenom uređaja za potpomognuto disanje tijekom spavanja (tzv. CPAP uređaji).

Više informacija na:

http://www.stopbang.ca/osa/screening.php

https://www.sleepfoundation.org/sleep-apnea

https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/obstructive-sleep-apnea/symptoms-causes/syc-20352090