Oštećenja kralježnice

ČESTA PITANJA:

ČESTA PITANJA:

Između pojedinih kralježaka nalazi se interveretebralni disk (međukralježačka pločica). Njegova je funkcija da omogućuje pomicanje između kralježaka, te da poput amortizera ublažava sile udara koje svakodnevno djeluju na kralježnicu, npr. kod hodanja ili skakanja. Sastoji se iz čvrste vezivne ovojnice unutar koje je  elastična masa (nucleus pulposus ili pulpozna jezgra) koja je najvažnija struktura za amortizaciju sila koje djeluju na kralježnicu.

Ako dođe do oštećenja, tkivo diska može se pomaknuti iz svojeg normalnog sjedišta i pritisnuti okolne živčane strukture unutar kralježnice. Lokalizirano oštećenje s  pomakom tkiva diska koje je ograničeno na manje od 25% ukupnog   opsega  diska  naziva se hernijom (engl. herniation). Pomak tkiva diska kod  hernije  može biti manji ili veći, te izazvati lakše ili teže simptome.  Najčešći simptomi hernije intervertebralnog diska su bol i poremećaji osjeta, no u težim slučajevima može doći i do mišićne slabosti ili drugih teških neuroloških simptoma.

Oštećenja  intervertebralnog diska u nalazima MR (magnetne rezonancije)   prema izgledu mogu biti opisane  kao hernija ili kao  „bulging“ diska . Bulging diska je izraz na engleskom jeziku kojim se opisuje abnormalnost  diska koja nema karakteristike hernije.  Tim izrazom opisuje se ispupčenje vanjske ovojnice diska koje je po obujmu šire od hernije, tj obuhvaća više od 25% ukupnog obujma diska no po dubini to ispupčenje obično nije veće od 3 mm. Bulging se često  nalazi i kod osoba koje nemaju nikakvih značajnijih simptoma.

U najvećem broju slučajeva glavni simptom je bol koja koja se iz područja vrata i ramena širi duž nadlaktice i podlaktice. Uz bol često se javlja i osjećaj trnjenja, najviše u području šake i prstiju. Karakteristično je da se ovi simptomi pojačavaju ili smanjuju pri određenim položajima glave.

Kod težih oštećenja, može doći i do slabosti mišića na ruci. U najtežim slučajevima može doći i do simptoma u području donjih dijelova tijela. U takvim slučajevima treba je hitno prije napraviti pregled neurologa ili neurokirurga, te učiniti odgovarajuću obradu (u pravilu MR), da bi se moglo primijeniti odgovarajuće liječenje.

Obično su glavni simptomi bol i poremećaj osjeta duž noge. Karakteristična je bol u križima (područje lumbosakralne kralježnice) koja se širi duž natkoljenice i potkoljenice prema stopalu. Bol se pojačava prilikom pokreta, a smiruje kod ležanja. Takvo stanje naziva se lumboishijalgija ili išijas. Uz bolove, vrlo čest je i  poremećaj osjeta koji pacijenti  obično opisuju  kao trnjenje ili mravinjanje duž noge i stopala.

U  težim slučajevima hernija diska može dovesti  i do slabosti mišića na nozi. U najtežim slučajevima, moguće je da slabost mišića i poremećaj osjeta zahvate obje noge uz nemogućnost kontrole  mokrenja i stolice. Tada treba hitno  napraviti pregled neurologa ili neurokirurga, te učiniti odgovarajuću obradu (u pravilu MR), da bi se moglo primijeniti odgovarajuće liječenje.

Potreba za kirurškim liječenjem lumboishijalgije procjenjuje se individualno, na temelju kliničkog neurološkog nalaza i radioloških pretraga – u pravilu MR (magnetne rezonancije) kralježnice. Bol može biti vrlo jaka,  no ona nije najvažniji simptom u procjeni potrebe za operacijom. Najozbiljniji simptomi su  poremećaj u kontroli mokrenja i stolice, slabost mišića na nogama i teži poremećaj osjeta.  Međutim, u najvećem broju slučajeva klinička slika  lumboishijalgije znatno je lakša i operativno liječenje nije potrebno. U nekim slučajevima postavit će se samo relativna indikacija za operativni zahvat, što znači da je i konzervativno liječenje racionalan izbor. U takvim slučajevima pacijent će odlučiti  nakon što mu liječnik obrazloži  što se može očekivati od operativnog odnosno konzervativnog načina liječenja.

Do oštećenja intervertebralnog diska dolazi zbog statičkih i dinamičkih opterećenja kralježnice koje tkivo diska ne može izdržati. Do velikih dinamičkih opterećenja kralježnice dolazi npr. kod  rotacijskih pokreta  tijela kod tenisa ili nogometa, te kod nepravilnog načina dizanja težih tereta.  Do kontinuiranog statičkog opterećenja dolazi kod pretilih osoba,  te kod dugotrajnog sjedenja na neodgovarajućim stolcima. Oni koji su već imali lumboishijalgiju trebali bi znati što sve  može doprinijeti  ponovnom oštećenju diska te izbjegavati ili korigirati ono što je moguće.  Ali svima se mogu preporučiti vježbe kojima je cilj jačanje mišića trupa, leđnih i trbušnih. Snažni mišići trupa kralježnicu  čine stabilnijom i otpornijom na sile koje na nju djeluju. Na internetu postoji mnogo portala gdje se opisuju vježbe za jačanje mišića trupa,  ali uvijek je najbolje savjetovati se fizioterapeutom koji će pokazati i koje su vježbe u individualnom slučaju  najbolje