Glavobolja

ČESTA PITANJA

Premda  je većina glavobolja bezazlena, iza nekih se krije i  ozbiljna bolest, pa  se može se reći da je uvijek dobro konzultirati liječnika. Međutim, u nekim slučajevima to je nužno potrebno:

Hitni pregled kod neurologa u slučaju iznenadne glavobolja koja je praćena mučninom, nesvjesticom ili drugim neurološkim simptomima: sumnja na krvarenje.

Hitni pregled kod infektologa u slučaju glavobolje praćene mučninom, povišenom temperaturom, mučninom ili poremećajem svijesti, te kočenjem vrata – sumnja na meningitis.

Pregled kod neurologa potreban je i različitim drugim slučajevima, npr:

Glavobolja koja je praćena neurološkim simptomima, npr. teškoćama u motorici ili psihičkim promjenama.

Pojava glavobolja bez jasnog uzroka kod osobe koja ranije nije bila sklona glavobolji.

Kod osoba  koje imaju migrenu ili tenzijsku glavobolju: povećana učestalost,  pogoršanje ili značajna promjena  simptoma.

Glavobolje su vrlo čest zdravstveni problem. Epidemiološka istraživanja pokazuju da gotovo  50% osoba u jednoj godini  ima barem jednu epizodu glavobolje. Najčešći tip glavobolje je tenzijska glavobolja (nešto manje od 40%), a zatim po učestalosti slijedi migrena (oko 10%). Oko 3% osoba ima  kroničnu glavobolju koja se definira trajanjem koje je duže od 15 dana mjesečno.

Glavobolja tenzijskog tipa može trajati  od 30 minuta do nekoliko dana, obično je prisutna s obje stane glave od čela do zatiljka, a osjeća se kao pritisak. Po intenzitetu je lagana do srednje teška, te je uz takvu glavobolju obično moguće obavljati uobičajene dnevne aktivnosti. Nije praćena mučninom niti povraćanjem ili nekim drugim simptomima. Neke osobe uz glavobolju imaju i osjetljivost na pritisak u području boli.

Epizoda migrenske glavobolje u pravilu može trajati od 4 do 72 sata. Najčešće se  osjeća kao bolno pulsiranje, obično jače na desnoj ili lijevoj strani glave. Bol se pogoršava pri fizičkoj aktivnosti, pri jačem svjetlu i buci, a smanjuje se pri ležanju u tamnoj i tihoj prostoriji. Često je praćena  mučninom, a ponekad i povraćanjem. Neke osobe u početku bolne faze imaju prolazno i vidne simptome u vidu svjetlucanja ili poremećaja vida, što se naziva aurom.

Izbijanje migrenske glavobolje mogu neposredno potaknuti  vrlo različiti faktori. Prema engleskom jeziku često se govori da su to „trigeri“ (trigger = okidač) glavobolje. Kod mnogih osoba izbijanje glavobolje povezano je s promjenama vremena, na što svakako nije moguće utjecati, ali vrlo je važno prepoznati one „trigere“  koje je moguće izbjeći. Neke osobe osjetljve su na konzumaciju i malih količina crnog vina, na neke vrste sira ili na hranu s dodanim aditivima. Glavobolju često mogu izazvati i promjene u ritmu spavanja i budnosti, što može provocirati glavobolje u vrijeme vikenda.  Potrebno je znati koji  faktori kod neke osobe mogu doprinijeti izbijanju migrene, analizirati situacije prije pojave glavobolje i uz konzultaciju neurologa napraviti individualni plan otklanjanja „trigera“ koje je moguće otkloniti.

Više o  „trigerima“ migrene možete naći na stranici

Common triggers

Ako se napadi migrenske glavobolje javljaju više puta u jednom mjesecu,   ako traju duže od 24 sata i nije ih moguće suzbiti  lijekovima koji se uzimaju u napadu migrene, svakako treba razmotriti pitanje preventivne terapije.  Ako se s neurologom  dogovori preventivna terapija, tablete treba uzimati svaki dan,  tj. i u dane kad nema nikakvih simptoma. Na taj način glavobolje obično nije moguće kompletno eliminirati, ali je realno očekivati da će doći do značajnog smanjenja njihove  učestalosti i intenziteta.  Za preventivnu terapiju mogu se propisati različiti lijekovi. Uz prevenciju migrene, neki od tih lijekova  koriste se  i u liječenju epilepsije, bolesti srca i povišenog krvnog tlaka, te nekih psihičkih poremećaja. Ne može se reći da bi neki od lijekova bio najbolji za sve osobe koje pate od migrene; neurolog treba  procijeniti različite faktore, među kojima su i  spol, dob, te uzimanje drugih lijekova. Kako migrenu često imaju žene u mlađoj životnoj dobi, od osobite je važnosti da se ne propiše lijek koji bi mogao štetno utjecati na trudnoću i razvoj djeteta.

Premda je mehanizam djelovanja migrene samo djelomično poznat, suvremena medicina akupunkturu je prihvatila kao terapijsku metodu u liječenju različitih bolnih stanja, među ostalim i migrene. U renomiranim neurološkim časopisima objavljeno je više  kliničkih studija koje su pokazale da akupunktura ima podjednaku učinkovitost kao preventivna farmakološka terapija .  U tim studijama akupunktura je imala prednost u tome što je imala manje nepoželjnih nuspojava.

Uz akupunkturu i različite relaksacijske tehnike, „biofeedback“ terapija pokazala se učinkovitom kod migrene i tzv. tenzijske glavobolje. Za termin  „biofeedback“  (feedback = povratna infromacija) za  sada nema dobrog prijevoda na hrvatski jezik, te se u praksi koristi engleski naziv. Radi se o tehnici pri kojoj se uz odgovarajuću računalnu opremu osoba nastoji  naučiti da voljno kontrolira neke fiziološke funkcije koje obično nisu voljno kontrolirane. Takva funkcija je npr. stupanj napetosti mišića, što se koristi kod liječenja tzv. tenzijske glavobolje. Kad je riječ o migreni, biofeedback tehnikom nastoji  se  naučiti kako se može utjecati na stupanj napetosti mišića u krvnim žilama glave, te na taj način kontrolirati glavobolju.